Registar vijećničkih pitanja i inicijativa

Sjednica:
   
Vijećnik:
Pitanje
Vijećnik: Emina Tufekčić (SDA)   33. Sjednica, 18.02.2019
Poštovani, Molim da mi se dostavi pregled Zakona i drugih akata koji reguliraju proceduru usvajanja djece bez roditeljskog staranja. Informacija treba da sadrži samu proceduru usvajanja; broj podnesenih zahtjeva za usvajanje djece i broj odobrenih (za proteklih 5 godina); zatim broj parova koji su u statusu čekanja na usvajanje djece; te način nadzora statusa usvojene djece od strane nadležne službe. Hvala. Lp,
Odgovor:
Stručna služba Gradskog vijeća je predmetno pitanje uputila JU Centar za socijalni rad Zenica: Dostavljamo vam odgovor na vijećničko pitanje vijećnice Emine Tufekčić, postavljeno na 33. sjednici Gradskog vijeća Zenica, održanoj 18.02.2018. godine: 1. Pregled zakona i drugih akata koji reguliraju proceduru usvojenja djece bez roditeljskog staranja Postupak usvojenja regulisan je odredbama: • Porodičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine FBiH" br. 35/ 05; 41/05; 31/14) • Uputstvo o načinu vođenja zapisnika i spisa predmeta o usvojenju (''Službene novine FBiH'', broj: 23/06) • Uputstvo o metodama utvrđivanja podobnosti djeteta i osobe koja želi usvojiti dijete i načinu izrade mišljenja o podobnosti za usvojenje („Službene novine FBiH“ br.17/06) • Uputstvo o načinu vođenja evidencije i dokumentacije o usvojenoj djeci („Službene novine FBiH“, br.17/06) 2. Procedura usvojenja Za vođenje postupka zasnivanja usvojenja nadležan je organ starateljstva mjesta prebivališta, odnosno boravišta djeteta, a to je centar za socijalni rad odnosno općinska služba kojoj su povjereni ti poslovi, kojoj osoba, koja želi usvojiti dijete, podnosi zahtjev za usvojenje. U postupku zasnivanja usvojenja djeteta je isključena javnost. 3. Usvojenje iz Porodičnog zakona FBiH 1. Pojam usvojenja Član 91. (1) Usvojenje je poseban oblik porodično-pravne zaštite djece bez roditelja ili bez odgovarajućeg roditeljskog staranja,kojim se zasniva roditeljski, odnosno srodnički odnos. (2) Usvojenje se može zasnovati kao nepotpuno i potpuno. Član 92. (1) Dijete ima pravo znati da je usvojeno. (2) Usvojioci su dužni upoznati dijete da je usvojeno najkasnijedo njegove sedme godine života, odnosno odmah nakonzasnivanja usvojenja ako je usvojeno starije dijete. 2. Uvjeti za zasnivanje usvojenja a) Zajedničke odredbe Član 93. (1) Usvojenje se može zasnovati samo ako je u interesu usvojenika. (2) Ne može se usvojiti srodnik po krvi u pravoj liniji, ni brat, ni sestra. (3) Staratelj ne može usvojiti svog štićenika dok ga ORGAN STARATELJSTVA ne razriješi dužnosti staratelja. Član 94. (1) Ne može se usvojiti dijete prije isteka tri mjeseca od njegovog rođenja. (2) Ne može se usvojiti dijete maloljetnih roditelja. Izuzetno, ovo se dijete može usvojiti po isteku jedne godine od njegovog rođenja ako nema izgleda da će se ono podizati uporodici roditelja, odnosno drugih bližih srodnika. (3) Dijete čiji su roditelji nepoznati može se usvojiti tek po isteku tri mjeseca od njegovog napuštanja. Član 95. (1) Usvojilac može biti državljanin Bosne i Hercegovine. (2) Usvojilac može biti i strani državljanin, ako je usvojenje u najboljem interesu djeteta i ako dijete ne može biti usvojeno u Bosni i Hercegovini. (3) Usvojenje iz stava 2. ovog člana ne može se zasnovati bez prethodnog odobrenja federalnog organa nadležnog za poslove socijalne zaštite. Član 96. (1) Usvojilac može biti samo osoba koja je u životnoj dobi od 25 do 45 godina i koja je starija od usvojenika najmanje 18 godina. (2) Usvojioci koji zajednički usvajaju isto dijete mogu ga usvojiti i ako samo jedan od njih ispunjava uvjete iz stava 1. ovog člana. (3) Ako postoje osobno opravdani razlozi, usvojilac može biti i osoba starija od 45 godina, ali dobna razlika između usvojioca i usvojenika ne smije biti veća od 45 godina. (4) Ako usvojioci usvajaju sestre i braću ili sestre i braću pomajci ili ocu, usvojiti mogu i ako jedan od njih ispunjava uvjete iz stava 1. ovog člana samo u odnosu na jedno dijete. Član 97. (1) Usvojiti ne može osoba: a) kojoj je dok traje nesposobnost oduzeto roditeljsko staranje, b) kojoj je ograničena ili oduzeta poslovna sposobnost, c) koja ne pruža dovoljno jamstva da će pravilno ostvarivati roditeljsko staranje. (2) Usvojiti ne može ni osoba kod čijeg bračnog partnera postoji jedna od okolnosti iz stava 1. ovog člana. Član 98. (1) Za usvojenje je potreban pristanak oba roditelja ili jedinog roditelja djeteta, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. (2) Pristanak roditelja mora biti izričit u odnosu na vrstu usvojenja. Član 99. Za usvojenje nije potreban pristanak roditelja usvojenika: a) kome je oduzeto roditeljsko staranje; b) koji ne živi sa djetetom, a tri mjeseca je u većoj mjeri zapustio staranje o djetetu; c) koji je maloljetan, a nije sposoban shvatiti značenje usvojenja; d) kome je ograničena ili oduzeta poslovna sposobnost; e) kome je boravište nepoznato najmanje šest mjeseci, a u tom periodu se ne brine za dijete. Član 100. (1) Za usvojenje djeteta pod starateljstvom potreban je pristanak staratelja, osim ako pristanak daje maloljetni roditelj. (2) Ako je staratelj osoba zaposlena u ORGANU STARATELJSTVA, pristanak za usvojenje daje staratelj za poseban slučaj. b) Posebni uvjeti za potpuno usvojenje Član 101. Potpuno se može usvojiti dijete do 10. godine života. Član 102. (1) Potpuno usvojiti dijete mogu bračni partneri zajednički, te maćeha ili očuh djeteta koje se usvaja. (2) Vanbračni partneri koji žive najmanje pet godina u vanbračnoj zajednici mogu potpuno usvojiti dijete. c) Posebni uvjeti za nepotpuno usvojenje Član 103. (1) Nepotpuno se može usvojiti dijete do navršene 18. godine života. (2) Za usvojenje djeteta starijeg od 10 godina i sposobnog da shvati značenje usvojenja potreban je njegov pristanak. Član 104. (1) Nepotpuno mogu usvojiti dijete bračni partneri zajednički, jedan bračni partner uz pristanak drugog i maćeha ili očuh djeteta koje se usvaja. (2) Osoba koja nije u braku i vanbračni partneri koji žive u vanbračnoj zajednici koja traje najmanje pet godina, mogu nepotpuno usvojiti dijete ako za to postoje naročito opravdani razlozi. 3. Postupak zasnivanja usvojenja Član 105. (1) Za vođenje postupka zasnivanja usvojenja nadležan je ORGAN STARATELJSTVA mjesta prebivališta, odnosno boravišta djeteta, ako se njegovo prebivalište ne može utvrditi. (2) Osoba koja želi usvojiti dijete podnosi zahtjev ORGANU STARATELJSTVA, (3) U postupku zasnivanja usvojenja djeteta isključena je javnost. Član 106. (1) ORGAN STARATELJSTVA na osnovu priloženih, odnosno po službenoj dužnosti pribavljenih dokaza utvrđuje da li su ispunjeni uvjeti za zasnivanje usvojenja djeteta propisani ovim Zakonom. (2) ORGAN STARATELJSTVA po službenoj dužnosti pribavlja mišljenjeo podobnosti osobe koja želi usvojiti dijete od ORGANA STARATELJSTVA njenog prebivališta, kao i od porodičnog savjetovališta i drugih odgovarajućih organizacija i stručnjaka (socijalni radnik, psiholog, ljekar, pedagog i dr.). (3) Federalni ministar rada i socijalne politike u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona propisat će metode utvrđivanja podobnosti za usvojenje i način izrade mišljenjao podobnosti. Član 107. (1) U postupku zasnivanja usvojenja roditelj djeteta, bračni partner osobe koja namjerava usvojiti dijete i dijete daju svoj pristanak za usvojenje pred ORGANOM STARATELJSTVA koji vodi postupak ili ORGANOM STARATELJSTVA svog prebivališta, odnosno boravišta, ako se prebivalište ne može utvrditi. (2) Ako je pristanak dat pred organom koji ne vodi postupak zasnivanja usvojenja, ovaj organ ovjereni zapisnik odmah će dostaviti organu koji vodi postupak. (3) Dijete svoj pristanak na usvojenje daje bez prisustva roditelja i osoba koje ga žele usvojiti. Član 108. (1) Roditelj svoj pristanak na usvojenje može dati i prije pokretanja postupka zasnivanja usvojenja, ali tek kad dijete navrši tri mjeseca života. (2) ORGAN STARATELJSTVA upoznat će roditelja sa pravnim posljedicama njegovog pristanka i usvojenja prije nego on da pristanak na usvojenje. (3) Pristanak se daje na zapisnik, a ovjereni prijepis zapisnika uručuje se roditelju. (4) Roditelj može odustati od pristanka na usvojenje u roku od 30 dana od potpisivanja zapisnika iz stava 3. ovog člana. (5) Roditelj čiji pristanak na usvojenje djeteta nije potreban, kao i roditelj koji je pristao da dijete usvoje njemu nepoznati usvojioci, nije stranka u postupku. Član 109. (1) U postupku zasnivanja usvojenja ORGAN STARATELJSTVA upozorit će usvojioce na obavezu iz stava 2. član 92. ovog Zakona. (2) U postupku zasnivanja usvojenja ORGAN STARATELJSTVA upoznat će roditelje djeteta, usvojioce i dijete starije od 10 godina sa pravnim posljedicama usvojenja. Član 110. (1) Prije donošenja rješenja o zasnivanju usvojenja ORGAN STARATELJSTVA će bez naknade smjestit dijete u porodicu budućih usvojilaca na period od šest mjeseci. (2) Za vrijeme trajanja smještaja iz stava 1. ovog člana dijete će bi ti pod osobnim nadzorom ORGANA STARATELJSTVA kako bi se utvrdilo da li je usvojenje u njegovom najboljem interesu. Član 111. (1) U izreci rješenja o zasnivanju usvojenja ORGAN STARATELJSTVA navodi: ime iprezime, datum i mjesto rođenja i državljanstvo usvojenika, ime i prezime jednog roditelja, matični broj i državljanstvo usvojioca, vrstu usvojenja i novo ime i prezime usvojenika. (2) Protiv rješenja o zasnivanju usvojenja stranka može podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (3) Usvojenje je zasnovano kad rješenje o zasnivanju usvojenja postane pravomoćno. (4) ORGAN STARATELJSTVA dužan je pravomoćno rješenje o zasnivanju usvojenja odmah dostaviti nadležnom matičaru radi upisa u matičnu knjigu rođenih. (5) Matičar će upisati u matičnu knjigu rođenih podatke iz stava 1. ovog člana. (6) Federalni ministar pravde u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona propisat će način upisa u matičnu knjigu rođenih. Član 112. (1) ORGAN STARATELJSTVA vodi spise predmeta i zapisnik o usvojenju, te evidenciju i dokumentaciju o usvojenoj djeci. (2) Podaci o usvojenju službena su tajna. (3) Uvid u spise predmeta o usvojenju dopustit će se punoljetnom usvojeniku, usvojiocu i roditelju djeteta koji je dao pristanak za usvojenje u skladu sa članom 98. ovog Zakona. (4) ORGAN STARATELJSTVA dopustit će uvid u spise predmeta maloljetnom usvojeniku ukoliko utvrdi da je to u njegovom interesu. (5) Federalni ministar rada i socijalne politike u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona propisati će načinvođenja zapisnika i spisa predmeta o usvojenju, te način vođenja evidencije i dokumentacije o usvojenoj djeci. 4. Prava i dužnosti iz potpunog usvojenja Član 113. (1) Potpunim usvojenjem se između usvojioca i njegovih srodnika, sa jedne strane, i usvojenika i njegovih potomaka, sa druge strane, zasniva neraskidiv odnos srodstva jednak krvnom srodstvu. (2) U matičnu knjigu rođenih usvojioci se upisuju kao roditelj iusvojenika. Član 114. Potpunim usvojenjem prestaju međusobna prava i dužnosti usvojenika i njegovih krvnih srodnika, osim ako dijete usvoji maćeha ili očuh. Član 115. (1) Usvojioci sporazumno određuju ime usvojeniku. (2) Usvojenik dobiva zajedničko prezime usvojioca. Ako usvojioci nemaju zajedničko prezime, sporazumno će odrediti prezime usvojenika. (3) Ako se ne postigne sporazum iz st. 1. i 2. ovog člana, o imenu i prezimenu usvojenika odlučit će ORGAN STARATELJSTVA. Član 116. Osporavanje i utvrđivanje materinstva i očinstva nije dozvoljeno nakon zasnivanja potpunog usvojenja. 5. Prava i dužnosti iz nepotpunog usvojenja Član 117. (1) Nepotpunim usvojenjem nastaju između usvojioca, sa jedne strane, te usvojenika i njegovih potomaka, sa druge strane, prava i dužnosti koja prema zakonu postoje između roditelja i djece, osim ako zakonom nije drukčije određeno. (2) Nepotpuno usvojenje ne utiče na prava i dužnosti usvojenika prema njegovim roditeljima i drugim srodnicima. Član 118. (1) Usvojioci mogu odrediti ime usvojeniku. (2) Usvojenik dobiva prezime usvojioca, osim ako usvojilacodluči da usvojenik zadrži svoje prezime ili da svom prezimenu doda prezime usvojioca. (3) Za promjenu imena i prezimena potreban je pristanak usvojenika starijeg od 10 godina. Član 119. Usvojilac može usvojenika ograničiti ili isključiti iz prava nasljeđivanja, pod uvjetima predviđenim u posebnom zakonu. 6. Raskid nepotpunog usvojenja Član 120. Nepotpuno usvojenje može raskinuti ORGAN STARATELJSTVA po službenoj dužnosti ili na prijedlog usvojioca ako utvrdi da to zahtijevaju opravdani interesi maloljetnog usvojenika. Član 121. O raskidu nepotpunog usvojenja ORGAN STARATELJSTVA može odlučiti i na pojedinačan ili zajednički zahtjev usvojioca i punoljetnog usvojenika ako utvrdi da za to postoje opravdani razlozi. Član 122. (1) Ako maloljetni usvojenik nema krvne srodnike koji su ga prema zakonu dužni izdržavati ili oni nisu u stanju izdržavati ga, ORGAN STARATELJSTVA može rješenjem o raskidu usvojenja obavezati usvojioce da izdržavaju usvojenika. (2) Ako usvojilac nije sposoban za rad i nema dovoljno sredstava za život, ORGAN STARATELJSTVA može rješenjem o raskidu usvojenja obavezati punoljetnog usvojenika da izdržava usvojioca, uzimajući u obzir i razloge koji su doveli do raskida usvojenja. (3) Rješenjem iz st. 1. i 2. ovog člana izdržavanje se može odrediti najdulje do godinu dana. Član 123. (1) Usvojenje prestaje kada rješenje o raskidu usvojenja postane pravomoćno. (2) U slučaju raskida usvojenja usvojenik može zadržati prezime usvojioca. (3) Rješenje o raskidu usvojenja ORGAN STARATELJSTVA dužan je u roku od osam dana od dana pravomoćnosti rješenja dostaviti nadležnom matičaru radi upisa u matičnu knjigu rođenih. Potrebna dokumentacija za usvojenje: • zahtjev za usvojenje, • lična karta za usvojioca/ce, • rodni list za usvojioca/ce, • uvjerenje o državljanstvu za usvojioca/ce, • vjenčani list za usvojioca/ce, • ljekarsko uvjerenje za usvojioca/ce, • dokaz o stambenoj situaciji za usvojioca/ce, • potvrda o radnom odnosu i visini plate za usvojioca/ce, • prijedlog i mišljenje Stručnog tima nadležnog Centra za socijalni rad - prema prebivalištu usvojioca/usvojilaca, u sklopu mišljenja obavezno konstatovati da usvojiocu-usvojiocima nije oduzeta poslovna sposobnost, kao ni roditeljsko pravo, • po procjeni Tima za usvojenje i druga dokumentacija. 3. Broj podnesenih zahtjeva za usvajanje djece i broj odobrenih (za proteklih 5 godina) 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2 usvojenja (57 zahtjeva za usvojenje) 2 usvojenja (67 zahtjeva za usvojenje) 0 usvojenja( 64 zahtjeva za usvojenje) 1 usvojenje(74 zahtjeva za usvojenje) 0 usvojenja(64 zahtjeva za usvojenje) 4. Način nadzora statusa usvojene djece od strane nadležne službe Zakonom nije regulisano pitanje nadzora nakon usvojenja djeteta, odnosno nema obaveza organa starateljstva u tom pogledu. Usvojeno dijete i njegova nova porodica po Porodičnom zakonu FBiH imaju isti status kao i svaka druga porodica, što znači da organ starateljstva uvijek može djelovati ukoliko se pojave problemi, kao i u svim drugim porodicama. Na osnovu člana 106. stav 3. Porodičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05), federalni ministar rada i socijalne politike donosi 1. Ovim Uputstvom propisuju se metode utvrdivanja podobnosti djeteta i osobe koja želi usvojiti dijete i načinu izrade mišljenja o podobnosti za usvojenje. 2. Organ starateljstva utvrduje da li su ispunjeni uvjeti za usvojenje djeteta na osnovu analize priložene, odnosno, po službenoj dužnosti pribavljene slijedeće dokumentacije za dijete: - izvoda iz matične knjige rođenih, - izvoda iz matične knjige rođenih za roditelje, - izvoda iz matične knjige umrlih za roditelje (u slučaju da su umrli), - uvjerenja o državljanstvu, - socijalne anamneze, - pristanka roditelja, staratelja, odnosno staratelja za poseban slučaj, - ljekarskog uvjerenja, - mišljenja psihologa i pedagoga o podobnosti za usvojenje, - rješenja o stavljanju maloljetnog djeteta pod starateljstvo i imenovanju staratelja. 3. Pored navedene dokumentacije, u zavisnosti od specifičnosti slučaja, potrebno je pribaviti t izvršiti analizu: - dokumenata iz kojih se,vidi da nema izgleda da će se dijete.maloljetnih roditelja podizati u porodici roditelja, odnosno drugih bližih srodnika (izjave roditelja i bližih srodnika date na zapisnik i 51.).- - dokumenata iz kojih se vidi da je bezuspješno izvršena potraga za roditeljima u slučaju da nisu poznati roditelji djeteta (potvrde nadležnih organa unutrašnjih poslova), - dokumenata iz kojih se vidi da dijete nije moglo biti usvojeno u Bosni i Hercegovini u situaciji. kada se kao potencijalni usvojioci pojavljuju strani državljani (obavijesti drugih organa starateljstva, izjave potencualnih usvojilaca date na zapisnik i sl.), - odluke da je roditelju oduzeto roditeljsko staranje, - dokaza iz kojeg će se vidjeti da roditelj ne živi sa djetetom, a da je tri mjeseca u većoj mjeri zapustio staranje o djetetu, - dokaza iz kojih če se vidjeti da maloljetni roditelj nije sposoban shvatiti značenje usvojenja (nalaz i mišljenje psihologa, psihijatra i sl.), - odluke kojom je roditelju maloljetnog djeteta ograničena ili oduzeta poslovna sposobnost, - dokaza da je roditelju maloljetnog djeteta boravište nepoznato najmanje šest mjeseci i da se u tom periodu ne bnne o djetetu (potvrda organa unutrašnjih poslova, izjave svjedoka date na zapisnik i sl.), - rješenja o imenovanju posebnog staratelja maloljetnomdjetetu, - pristanka za usvojenje maloljetnog djeteta starijeg od deset godina datog na zapisnik kod organa koji vodi postupak za usvojenje. 4. Organ starateljstva utvrduje podobnost osobe (osoba), koja želi usvojiti dijete na osnovu analize priložene, odnosno po službenoj dužnosti pribavljene slijedeće dokumentacije: - izvoda iz matične knjige rodenih, - izvoda iz matične knjige vjenčanih (za osobe u braku), uvjerenja o državljanstvu, - ljekarskog uvjerenja, - uvjerenja o nekažnjavanju, - uvjerenja da nije pod istragom, - uvjerenja da joj nije oduzeta, odnosno ograničena poslovna sposobnost, - uvjerenja da joj. nije oduzeto,odnosno ograničenoroditeljsko staranje, - dokumenata o ličnoj imovini i prihodima, - socijalne anamneze o porodičnim i drugim prifikama u kojuna živi, sastavljene od nad1ežnog organa starateljstva prema mjestu prebivališta, - nalaza i mišljenja psihologa i pedagoga o osobnoj podobnosti da se stara o djetetu. 5. Pored navedene dokumentacije, u zavisnosti od specifičnosti slučaja, potrebno je pribaviti i izvršiti analizu: - uvjerenja da nije oduzeto roditeljsko staranje bračnom partneru usvojioca (u vezi sa članom 97. Porodičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine), - uvjerenja da nije ograničena ili oduzeta poslovna sposobnost bračnom partneru usvojioca (u vezi sa članorn 97. Porodičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine), - nalaza i mišljenja psihologa za bračnog partnera usvojioca (u vezi sa članom 97. Porodičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine), - ljekarskog uvjerenja za bračnog partnera usvojioca (u vezi sa članom 97. Porodičnog zakona Federacue Bosne i Hercegovine), - dokaza da vanbračni partneri žive u vanbračnoj zajednici najmanje pet godina, - pristanka bračnog partnera usvojioca, - dokaza o postojanju naročito opravdanih razloga za usvojenje maloljetnog djeteta od strane osobe koja nije u braku ih vanbračnih partnera. 6. Mišljenje o podobnosti za usvojenje treba da sadrži slijedeće podatke: - naziv organa starateljstva, - broj i datum mišljenja, - osnovne podatke' o usvojeniku i njegovim roditeljima, - osnovne podatke o usvojiocima, - razlog za usvojenje, - kratku analizu prikupljene dokumentacije iz koje će se vidjeti da li su ispunjeni uvjeti za zasnivanje usvojenja djeteta, odnosno da li je osoba (osobe), koja želi usvojiti dijete podobna za usvojioca, te da li je usvojenje u interesu maloljetnog djeteta. 7. U slučaju kada su usvojioci vanbračni partneri, odnosno osoba koja nije u braku u mišljenju se moraju navesti i naročito opravdani razlozi, u skladu sa članom 104. stav 2. Porodičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine. 8. Kada su usvojioci strani državljani sastavni dio mišljenja činikratka analiza dokaza da dijete nije moglo biti usvojeno u Bosni i Herccgovini i da je to usvojenje u najboljem interesu djeteta. 9. Ovo Uputstvo stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 05-02/8-191/06 22. marta 2006. godine Ministar Sarajevo Radovan Vignjević, s. r. Na temelju članka 106. stavak 3. Obiteljskog zakona Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05), federalni ministar rada i socijalne politike donosi NAPUTAK O METODAMA UTVRDIVANJA PODOBNOSTI DJETETA I OSOBE KOJA ŽELI POSVOJITI DIJETE I NAČINU IZRADE MIŠLJENJA O PODOBNOSTI ZA POSVOJENJE 1. Ovim Naputkom propisuju se metode utvrdivanja podobnosti djeteta i osobe koja želi posvojiti dijete i načinu izrade mišljenja o podobnosti za posvojenje. 2. Organ skrbništva utvrduje da li su ispunjeni uvjeti za posvojenje djeteta na temelju analize priložene, odnosno, po FEDERALNO MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNE POLITIKE 174 Na osnovu člana 112. stav 5. Porodičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/95), federalni ministar rada i socijalne politike donosi UPUTSTVO O NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE I DOKUMENTACIJE O USVOJENOJ DJECI 1. Ovim Uputstvom propisuje se način vodenja evidencije i dokumentacije o usvojenoj djeci. 2. Evidencija o usvojenoj djeci vodi se u knjizi evidencije usvojenja čiji je obrazac sastavni dio ovog Uputstva. 3. Knjigu evidencije usvojenja vodi i čuva organ starateljstva koji je proveo postupak usvojenja. 4. Prije početka upisivanja datuma, knjiga evidencije usvojenja mora biti prošivena i ukoričena, sa oanačenim stranicama i ovjerena od strane organa starateljstva. 5. Naslovna strana knjige evidencije usvojenja sadrži: "Knjiga evidencije usvojenja", naziv organa starateljstva i oznaku godina u kojima su evidentirana usvojenja. 6. U knjigu evidencije usvojenja upisuju se podaci o usvojeniku, usvojenikovim roditeljima, usvojiocu, odnosno usvojiocima (prezime, ime, datum i mjesto rodenja, državljanstvo), o tome ko usvaja (bračni partneri zajedno, jedan bračni partner uz pristanak drugog, vanbračni partneri i jedna osoba), datum i mjesto zasnivanja usvojenja, naziv organa koji je donio rješenje o usvojenju, broj i datum rješenja o usvojenju, broj i datum odobrenja za zasnivanje usvojenja u skladu sa članom 95. stav 3. Porodičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (VSlužbene novine Federacije BiH", broj 35/05), o promjenama podataka o usvojeniku poslije usvojenja (prezime, ime, prebivalište, državljanstvo) i raskidu nepotpunog usvojenja. 7. Podaci u knjigu evidencije usvojenja upisuju se odmah nakon što rješenje o usvojenju, odnosno prestanku usvojenja, postane pravomoćno. 8. Dokumentaciju o usvojenoj djeci, u smislu ovog Uputstva, čine javne isprave i drugi dokumenti kojima se dokazuje da su ispunjeni uvjeti za zasnivanje usvojenja i da je usvojenje provedeno u skladu sa zakonom. 9. Dokumentacija o usvojenoj djeci čuva se uz knjigu evidencije usvojenja. 10. Knjiga evidencije, usvojenja i dokumentacija o usvojenoj djeci na osnovu koje su izvršeni upisi nose oznaku službena "Tajna,`Vode se odvojeno od drugih predmeta na način koji osigurava čuvanje službene tajne, te zaštitu od zloupotrebe, uništenja i oštećenja. Knjiga evidencije usvojenja i dokumentacija o usvojenoj djeci su arhivski materijali trajne vrijednosti. 11. Knjiga evidencije usvojenja zaključuje se svake godine unošenjem bilješke: "zaključeno sa rednim brojem upisa u godini "(redni broj i godina upisuju se brojkama i slovima). Ovjeru vrši rukovodilac organa starateljstva'svojim potpisom uz stavljanje službenog pečata. 12. Ako u.kalendarskoj godini nije bilo upisa u knjigu evidencije usvojenja bilježi se: "u ovoj knjizi evidencije usvojenja za godinu nije bilo upisa podataka", te se ovjerava na način propisan kao u tački 11. ovog Uputstva. 13. Prvi upis podataka o usvojenju u slijedećoj. kalendarskoj godini vrši se na prvoj slijedećoj straruci knjige evidencije usvojenja pod rednim brojem jedan (1). 14. Nadležni organ starateljstva dužan je pravomoćno rješenje o prestanku usvojenja, u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti, dostaviti organu starateljstva koji vodi evidencije usvojenja radi upisa podataka o prestanku usvojenja. 15. U pitanjima koja nisu uredena ovim Uputstvom organ starateljstva dužan je postupiti u skladu sa propisima o kancelarijskom poslovanju organa uprave. 16. Danom stupanja na snagu ovog Uputstva prestaju da važe propisi koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine do njegovog stupanja na snagu. 17. Ovo Uputstvo stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 05-02/8-189/06 22. marta 2006. godine Ministar Sarajevo Radovan Vignjević, s. r. FEDERALNO MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNE POLITIKE 265 Na osnovu člana 112. stav 5. Porodičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05), federalni ministar rada i socijalne politike donosi UPUTSTVO O NAČINU VOĐENJA ZAPISNIKA I SPISA PREDMETA 0 USVOJENJU 1. Ovim uputstvom propisuje se način vodenja zapisnika i spisa predmeta o usvojenju. 2 Nakon što organ starateljstva izvrši analizu dokumentacije, izRadi mišljenje o podobnosti za usvojenje u skladu sa Uputstvom o metodama utvrdivanja podobnosti djeteta i osobe koja želi usvojiti djete i načinu arade mišIjenja o podobnosti za usvojenje ("Službene novine Federacije 1311-1", broj 17/06), te utvrdi da su ispunjeni uvjeti za usvojenje propisani Porodičnim zakonom Federacije Bosne Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH" broj 35/05), sastavit 6e zapisnik o usvojenju, u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku ('Službene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99). Pored osnovnih elemenata, u zapisniku treba biti navedeno: - da su ispunjeni zakonom propisani uvjeti za usvojenje, - vrsta usvojenja, da su roditelji ili staratelji maloljetnog djeteta, bračni partner usvojioca i maloljetno dijete starije od deset godina dali svoj pristanak za usvojenje, - da su roditelji maloljetnog djeteta, usvojioci i maloljetno dijete stanje od deset godina upoznati sa pravnim posljedicama usvojenja, - da su usvojioci upoznati sa obavezom izčlana 92. stav 2. Porodičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, - sporazum o prezimenu i imenu usvojenika shodno odredbama čl. 115. i 118. Porodičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine. 3. Spis predmeta o usvojenju čine dokumenti propisani Uputstvorn o metodama utvrdivanja podobnosti djeteta i osobe koja usvojiti dijete i načinu izrade miš1jenja o podobnosti za usvojenje ("Službene novine Federacije 1311-1", broj 17/06). a kojima se dokazuje da li su ispunjeni uvjeti za zasnivanje usvojenja djeteta, odnosno da li je osoba koja zeli usvojiti dijete podobna za usvojioca. 4. Dokumenti iz tačaka 4. i 5. Uputstva o metodama utvrdivanja podobnosti djeteta i osobe koja želi usvojiti dijete i načinu izrade mišljenja o podobnosti za usvojenje izdatih od strane nadležnih inostranih organa, moraju biti ovjereni žigom "Apostille", u slučaju da su dokumenu izdati u zemlji koja je potpisnica Konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava od 05.10.1961. godine. U slučaju iz stava 1. tačka 4. ovog uputstva da zemlja u kojoj su izdati dokumenti nije potpisnica Konvencije, potrebno je da se izvrši potpuna legalizacija ovih dokumenata u skladu sa pravilima medunarodnog prava. Dokumenti moraju biti u originalu ili ovjerene kopije, popraćeni ovjerenimn prevodima na jedan od jezika koji su u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini. 5. Spis predmeta o usvojenju nosi oznaku "službena tajna". i vodi se odvojeno od drugih predmeta na način koji osigurava čuvanje službene tajne, te zaštitu od zloupotrebe uništenja i oštećenja. 6. Ovo uputstvo stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 05-02/8-192/06 21. aprila 2006. godine Ministar Sarajevo Radovan Vignjević. s. r. Na temelju članka 112. stavak 5. Obiteljskog zakona Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05), federalni ministar rada i socijalne politike donosi 2. Nakon što organ skrbništva izvrši analizu dokumentacije, izradi mišljenje o podobnosti za posvojenje sukladno Naputku o metodama utvrdivanja podobnosu djeteta i osobe koja želi posvojiti dijete i načinu izrade mišljenjao podobnosti za posvojenje ("Službene novine Federacije BiH", broj 17/06), te utvrdi da su ispunjeni uvjeti za posvojenje propisani Obiteljskim zakonom Federacije Bosnei Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05), sastavit će zapisnik o posvojenju, sukladno odredbama Zakona o upravnom postupku (' Službene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99). Pored temeljnih elemenata, u zapisniku treba biti navedeno: - da su ispunjeni zakonom propisani uvjeti za posvojenje, - vrsta posvojenja, - da su roditelji ili skrbnici malodobnog djeteta, bračni partner posvojitelja i malodobno dijete starije od deset godina dali svoj pristanak za posvojenje, - da su roditelji malodobnog djeteta, posvojitelji i malodobno dijete starije od deset godina upoznati sa pravnim posljedicama posvojenja, - da su posvoutelji upoznati sa obavezom iz članka 92. stavak 2. Obiteljskog zakona Federacije Bosne Hercegovine, - sporazum o prezimenu i imenu posvojčeta shodno odredbama čl. 115. i 118. Obiteljskog zakona Federacije Bosne i Hercegovine. 3. Spis predmeta o posvojenju čine dokumenti propisani • Naputkom o metodama utvrdivanja podobnosti djeteta iosobe koja želi posvojiti dijete i načinu izrade mišljenja o podobnosti za posvojenje ("Službene novine Federacije •- 'BiH", broj: 17/06), a kojima se dokazuje da li su ispunjeni uvjeti za zasnivanje posvojenja djeteta, odnosno da li je osoba koja želi posvojiti dijete podobna za posvojitelja. 4. Dokumenti iz točaka 4. i 5. Naputka o metodama utvrdivanja podobnosti djeteta i osobe koja želi posvojiti dijete i načinu izrade mišljenja o podobnosti za posvojenje izdatih od strane nadležnih inozemnih organa. moraju btu ovjereni žigom "Apostille", u slučaju da su dokumenu izdati u zemlji koja je potpisnica Konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava od 05.10.1961. godme. Stručna služba Gradskog vijeća je predmetno pitanje uputila Službi za boračko - invalidsku i socijalnu zaštitu, stambene poslove i društvene djelatnosti, dosad nije bilo odgovora.