Registar vijećničkih pitanja i inicijativa

Sjednica:
   
Vijećnik:
Inicijativa
Vijećnik: Vahid Spahić (SAMOSTALNI VIJEĆNIK)   38. sjednica, 04.07.2019
Inicijativu podnosim u cilju rješavanja nastale štete od poplava koje su prouzrokovale rijeke na području grada Zenice, u periodu od 2014-2019. godine i to: Rijeka Kočeva od izvorišta-Lokvine-Grm-Luka-Čajdraš,do ulijevanja u rijeku Bosnu,i Babina rijeka sa pritokama do korita rijeke Bosne. Obrazloženje inicijative: U dva navrata,Resornoj gradskoj službi i Kantonalnom ministarstvu za vodoprivredu i šumarstvo,upućivao sam Incijativu za rješavanje ovih rijeka,koja sam tada nazvao,ali nažalost i jesu,ekološke bombe za grad i stanovnike u slivu ovih rijeka, sa posebnim akcentom na one koji žive na tim područjima. Odgovor koji sam dobio od resorne gradske službe na postavljenu Incijativu,mogu slobodno reći,bio je površan i neozbiljan, i iz odgovoara se vidi da nije postojala briga za ta područja, niti ozbiljna namjera da se ovi problemi rješavaju.Kantonalno resorno ministarstvo, i Agencija za vodne naknade,nikad se nisu oglasili niti dostavili svoj stav i mišljenje,niti bilo kakav prijedlog u cilju rješavanja nastalih šteta,niti prijedlog preventivog djelovanja u cilju sprečavanja novih šteta koje u kontinuitetu nastaju u navedenom području. Spomenute rijeke nanose štetu našim građanima,sa nesagledivim posljedicama,a mi i dalje ne reagujemo,osim što to medijski propratimo kao ekskluzivu, u periodima vremenskih nepogoda i polava na to području. Poseban slučaj je rijeka Kočeva,koja na prostoru MZ Grm-Luke,napravi ogromnu štetu i devastaciju na porodičnim kućama i pratećim objektima,tako da neka domaćinstva ne mogu više živjeti u svoji kućama,tačnije prisliljeni su živjeti u kućama u kojima ne postoje elementarni uslovi za život,zbog nanesenih šteta od poplava. Potrebno je izdvojiti slučaj tri porodične kuće,na području Grm-Luke,(Ibrahima Bure,Saliha Smajlovića i Sabahudina Smajlovića) koje kod svih poplava ta domaćinstva i ostavljaju ih zarobljene po dva ili tri dana u svojim kućama,okružene jezerom nabujale vode,bez ikakve pomoći od strane gradske administracije ili bilo koga drugog,osim kako sam već rekao,medijske pažnje.Rijeka Kočeva je od Luka do Čajdraša potpuno uništila poljoprivredno zemljište,i to više nisu oranice,nego odlagalište za naneseni pijesak,kamenje,i razne predmete. Gotovo identičan slučaj imamo i kod Babine rijeke! Zaključak Ovom inicijativom tražim od Agenciji za vodno područje sliva rijeke Save ZDK-a,Resornog kantonalnog ministarstva za vodoprivredu i šumarstvo,Resorne gradske službe za ekologiju,komunalne i inpekcijske poslove da: 1.Hitno izdvoji inerventna sredstva za uređenje tih rijeka,kako bi se vratile u svojh prirodni tok i spasile ugrožena domaćinstva od naleta svake kiše,koje pruzrokuju poplave, sa posebnim mjerama za područje Kočevske rijeke,Grm-Luka-Čajdraš. 2. Da hitno oforme zajedničku komisiju koja će sagledati trenutno stanje i napravi procjenu nastale štete od mnogobrojnih poplava,cijelom dužinom toka tih rijeka, u pojasu širine od pedeset metara,kako bi oštećenim moglo pomoći kroz sanaciju i naknadu oo nastale štete.
Odgovor:
Stručna služba gradskog vijeća je predmetno pitanje uputila Službi za ekologiju,komunalne i inspekcijske poslove, Javnom preduzeću za "Vodno područje slivova rijeke Save" Sarajevo,Ministarstvu za poljoprivredu ,šumarstvo i vodoprivredu ZE-DO kantona. Odgovor Agencije za vodno područje rijeke Save: Zakonom o vodama (Službene novine Federacije BiH br. 70/06) članovi 29.,155. i 156. su definisani prava i obaveze Agenicije za vodno područje rijeke Save Sarajevo, a takođe su članom 5. definisani vodotoci I prve kategorije prema značaju za upravljanje vodama koji su u nadležnosti Agencije za izvođenje preventivnih aktivnosti na sanaciji i uređenju.Za vodotoke II kategorije prema značaju za upravljanje vodama u koje spadaju i rijeka Kočeva i Babina rijeka su nadležni kantonalni organi za oblast vodoprivrede, a takođe se u te svrhe izdvajaju i finansijska sredstva iz naplaćenih vodnih naknada čiji je osnov za raspodjelu definisan članovima 177. i 178. Zakona o vodama.Iz tog razloga Vas upućujemo da se za aktivnosti oko uređenja tih vodotoka obratite nadležnom kantonalnom ministrastvu za poslove vodoprivrede. Odgovor Ministarstva za poljoprivredu,šumarstvo i vodoprivredu ZE-DO kantona: Kada je u pitanju rješavanje, odnosno nadoknada štete od poplava, obavještavamo Vas da ovo Ministarstvo ne isplaćuje štete nastale kao posljedica prirodne nesreće od poplava i klizišta, niti ima opredijeljena sredstva za ove namjene, ali Vas istovremeno informišemo da je Vlada Zeničko-dobojskog kantona na svojoj 9. Sjednici održanoj 12.06. 2019.godine, odobrila sredstva općinama Tešanj,Doboj-Jug,Usora,Maglaj, Zavidovići, Žepče, Kakanj i gradu Zenica od po 10.000 KM, na ime jednokratne novačane pomoći za hitne intervencije za sanaciju šteta nastalih usljed prirodne nepogode uzrokovane obilnim kišnim padavinama, iz sredstava predviđenih Planom korištenja sredstava posebne naknade za zaštitu i spašavanje za 2019. godinu Knatonalne uprave civilne zaštite. U navedenoj inicijativi navodi se period od 2014-2019, godine, pa u tom smislu naglašavamo da je vlada Zeničko-dobojskog kantona nakon poplava koje su se desile u maju i junu 2014.godine u 2014. godini interventno odobrila iznos od 776.000,00 KM za otklanjanje posljedica od poplava i rješavanje pitanja plavljenja, od čega za Zenicu 434.790,97 KM, i to za slijedeće projekte: Odbrana od poplava-sanaciju korita Babine, Kočeve i Starinske rijeke 200.000,00 Sanacija vodotoka-korita rijeke Bistričak 184.790.97 Izrada Glavnog projekta regulacije korita rijeke Bistričak i rijeke Ograjina 50.000,00 Pored toga, u navedenom periodu je iz godišnjih programa utroška sredstava vodnih naknada, na bazi prioritetnih projekata utvrđenih od strane općine tj. grada Zenice, za zaštitu od štetnog djelovanja voda i zaštitne vodne objekte na području Grada Zenice realizovano 1.504.352,71 KM i to za sljedeće projekte: Izrada Glavnog projekta za zaustavljanje nanosa u vodotoku Bistričak,Šeričkoj rijeci i Ograjni 25. 506,00KM Izrada projekta regulacije potoka Bretnjak u dužini od 1.100 m 9. 594,00 KM Izrada projekta regulacije Babine rijeke od poprečnog profila kod kamenoloma do vodozahvata 14.976,00 KM Regulacija rijeke Kočeve kod OŠ u MZ Lokvine 74.446,87 KM Čišćenje i sanacija korita Babine rijeke 147.637,79 KM Čišćenje i sanacija Volinog potoka 25.006,08 KM Izrada projekta regulacije potoka Ričica u dužini od 1.250 m 8.420,00 KM Uređenje bujica na potocima Topčić Polja, izrada poprečnih građevina za zaustavljanje nanosa u koritu potoka Baretnjak i Ciganski potok, Starinskog potoka i lokalnog potoka u sklopu sanacije lokalnog puta za Koliće 502.399.94 KM Izgradnja obaloutvrde u koritu Selačke rijeke u sklopu sanacije lokalnog puta 104.800,56 KM Čišćenje i sanacija korita Babine rijeke, Kočeve, Gračaničke rijeke,Orahovičke rijeke i rijeke Bistričak 34.522,72 KM Čišćenje lokalnih potoka u Tetovu 26.477,10 KM Sanacija obalnih zidova potoka Ponirak 46.381,21 KM Uređenja korita rijeke Bistričak u sklopu sanacije dijela regionalne ceste R 473 Nemila- Bistričak 467.065,84 KM U 2019. godini,prema listi prioriteta dostavljenih od strane Grad Zenica, u Programu utroška sredstava vodnih naknada za Grad Zenica planirana su sredstva u iznosu od 1.455.000,00 KM za projekte vodne infrastrukture, od čega za zaštitne vodne objekte 310.000,00KM, i to: Čišćenje i sanacija vodotoka II kategorije 100.000,00KM Izgradnja obaloutvrde na Selačkoj rijeci 80.000,00KM Regulacija potoka Baretnjak 100.000,00KM Regulacija Ciganskog potoka 90.000,00KM Ucjevljenje potoka u naselju Dobriljeno,MZ Dobriljeno 30.000,00KM Iz navedenog je vidljivo da je u naznačenom periodu od 2014-2019.godine iz sredstava ovog Ministarstva realizovan veliki broj projekata za Grad Zenicu i to samo za zaštitne vodne objekte zajedno sa planiranim iznosom za 2019.godinu preko 2,2 mil KM, tako da nikako ne stoje navodi vijećnika da se Kantonalno resorno ministarstvo“nije nikada oglasilo niti dostavilo svoj stav ,niti bilo kakav prijedlog u cilju rješavanja nastalih šteta,niti prijedlog preventivnog djelovanja u cilju sprečavanja novih šteta koje u kontinuitetu nastaju u navedenom području“. Smatramo da će nadležna gradska služba takođe izvjestiti vijećnika o realizaciji navedenih projekata iz sredstava vodnih naknada ovog Ministarstva i eventualno o ulaganjima drugih institucija (Agencija za vodno područje Save i dr.). U vezi sa navedenim posebno ističemo da je u Zakonu o vodama članom 9. Stav 3.tačka 2. Zakona o vodama(„Službene novine Federacije BiH“,broj:70/06) i članom 5 stav 2. Zakona o vodama Zeničko-dobojskog kantona(„Službene novine Zeničko. Dobojskog kantona“,17/07) Utvrđeno da je javno vodno dobro za sve površinske vode II kategorije u vlasništvu grada ili općine.U članu 9.stav 4..federalnog, odnosno u članu 5 stav 3. Kantonalnog Zakona o vodama, utvrđeno je da ovlaštenja upravljanja javnim vodnim dobrom tj. vodotocima II kategorije, vrše organi vlasti,pravna lica i druge inistitucije u obimu i načinu propisanim ovim Zakonom ili drugim aktima nadležnog organa kojima je preneseno pravo upravljanja javnim vodnim dobro. Iz navedenih zakonskih odredaba proizilazi da je u nadležnosti grada/općine upravljanje i održavanje javnog vodnog dobra na vodotocima II kategorije, u konkretnom slučaju u nadležnosti grada Zenica,jer su Babina rijeka i rijeka Kočeva vodotoci II kategorije. Preventivne aktivnosti na uređenju i i održavanju vodotoka uređene su u članovima 80. i 81. Federalnog Zakona o vodama, odnosno u članovima 42. i 43. Kantonalnog Zakona o vodama, a u članu 84. federalnog, odnosno u članu 45.kantonalnog Zakona o vodama je utvrđena obaveza organa da u okviru svoje nadležnosti osiguravaju uređenje vodotoka i drugih voda na način propisan Zakonom, s tim da Grad može prema Ministarstvu za poljoprivredu,šumarstvo i vodoprivredu kandidovati projekat održavanje i uređenja obala navedenih vodotoka za finansiranje ili sufinasranje,na koji način su i realizovani projekti u periodu 2014-2019.godina koje smo naveli u ovoj informaciji, a isto se odnosi na naredni planski period