Gelsenkirchen

Gelsenkirchen je grad njemačke savezne države Sjeverna Rajna-Vestfalija. Nalazi se u sjevernom dijelu Rurske oblasti. Ukupan broj stanovnika je oko 274.926, po podacima od 31. decembra 2002. godine. Prvi dokumentirani podaci u kojima se spominje Gelsenkirchen datiraju iz 1150. godine. Kao malo selo spominje se u 19. stoljeću, kada je cijelu regiju zahvatila Industrijska revolucija. 1840. godine, kada se počelo sa eksploatacijom ugljena u obližnjem rudniku, 6000 stanovnika je živjelo u Gelsenkirchenu. Godine 1900. broj stanovnika je porastao na 138.000.
Početkom 20.stoljeća, Gelsenkirchen je bio najznačajniji industrijski grad po iskopavanju uglja u Europi. Nazivan je "Gradom hiljadu vatri" (Stadt der 1000 Feuer), zbog dimova koji su zamračivali grad. 1928. godine Gelsenkirchen se spojio sa susjednim gradovima - Buerom i Horstom. Grad je od tada nosio ime Gelsenkirchen-Buer. Tako je bilo sve do 1930. godine kada je grad vratio svoj prvobitni naziv - Gelsenkirchen. Tokom nacističke ere Gelsenkirchen je ponovo postao centar proizvodnje uglja i rafinerije nafte, pa je zbog toga često bombardiran od saveznika u Drugom svjetskom ratu. Danas u Gelsenkirchenu nema više ugljenokopa. To je grad koji stalno pokušava promjeniti svoj izgled. U gradu je desetljećima bila najveća nezaposlenost u Njemačkoj. Danas se u gradu nalazi najveća solarna elektrana. U Gelsenkirchen-Scholvenu se nalazi termoelektrana na ugalj sa najvećim dimnjakom u Njemačkoj (čak 302 metra).
U Gelsenkirchenu je smješten bundesligaški nogometni klub Schalke 04. Stadion Schalkea, Veltins-Arena, okarakteriziran je kao najinovativniji stadion sagrađen posljednjih godina. Na njemu je odigrano nekoliko utakmica SP-a u nogometu 2006.
Sporazum o prijateljstvu između Zenice i Gelsenkirchena potpisan je 1969. godine.

Hunedoara

Regija Hunedoara se nalazi u zapadnoj Rumunjskoj u povjesnoj pokrajini Transilvaniji. Glavni grad regije Hunedoara je grad Deva. Regija Hunedoara ima ukupno površinu od 7.063 km ². Regija je podjeljena na sedam municipija, sedam gradova i 55 općina. Reljef čine planine podijeljene sa dolinom rijeke Mureş koja prolazi regijom od istoka prema zapadu. Na sjevernoj strani nalaze se Apuseni Planine, a južnoj strani su planine Karpati. U planinama se od davnina eksploatiraju metali i ugljen . Danas postoji jedan veliki industrijski kompleks u Hunedoaranu u vlasništvu Mittal Steel. Jedno od najvećih energetskih postrojenja se nalazi u Mintiau. Sporazum o prijateljstvu između Zenice i Hunedoare potpisan je 1974. godine.


Uskudar

Uskudar  je velika i gusto naseljena općina Istanbula, koja zauzima površinu od oko 36 km2 i ima oko 530,000 stanovnika. Nalazi se na anadolskom dijelu obale Bosfora. Sporazum o prijateljstvu između Zenice i Uskudara potpisan je 1995. godine.
Video prezentaciju Uskudara možete pogledati ovdje.

Karsijaka

Karsijaka je druga najveća općina turskog grada Izmira. Nalazi se u strogom centru Izmira, a ulaganje u obrazovanje u ovoj općini je najveće u cijeloj Turskoj. Sporazum o prijateljstvu između Zenice i Karsijake potpisan je 1995. godine. U Karsijaki je i sjedište Počasnog konzulata BiH u Turskoj, a funkciju počasnog konzula obavlja gosp. Kemal A. Baysak, potpisnik sporazuma o prijateljstvu sa Zenicom pošto je 1995. godine obavljao dužnost Načelnika Općine Karšijaka.

Lulea

Lulea je grad i središte pokrajine Norrbotten u sjevernoj Švedskoj. Luleå se nalazi na poluotoku Svartöstaden gdje se rijeka Lule spaja sa Botničkim zaljevom, no veća površina grada (2.100 km²) se nalazi na polderima koji su oduzeti od mora. Kako se Luleå spojila s otokom Hertsönom, danas je 7. po broju stanovnika u Švedskoj. Arhipelag Luleå se sastoji od više od 700 otoka koji se protežu sve do granice s Finskom. U Luleu živi oko 70.000 stanovnika. Luka Luleå s preko 7 miliona tona tereta godišnje spada u najprometnije luke u Švedskoj. Većinu tereta čini željezna ruda iz obližnjih LKAB rudnika u mjestima Kiruna i Gällivare/Malmberget. Zimi se transport neometano obavlja zahvaljujući armadi ledolomaca čija je matična luka Luleå. Luleå ima raznoliku privredu koja uključuje tehnološka istraživanja (prvi GSM poziv 1989., VDSL baterijski standard, RDS i DAB radio sistemi, HDTV sistem, GPS za mobilne telefone 2005. i sl.) i obrazovanje (Tehnološki univerzitet), teška industrija (SSAB čeličana, Ferruform, Gestamp), trgovinu i uslužne djelatnosti.
Sporazum o prijateljstvu između Zenice i Lulea potpisan je 1997. godine.
Video prezentaciju Lulea možete pogledati ovdje.

Zalaegerszeg

Zalaegerszeg je grad u pokrajini Zala čije je i središte. Grad Zalaegerszeg se nalazi u zapadnom dijelu Mađarske na rijeci Zali prema kojoj je dobio i ime. U blizini je Slovenija, Austrija i Hrvatska, a od Budimpešte je udaljen oko 220 kilometara. Grad zauzima površinu od oko 100 km2 i u njemu živi oko 62,000 stanovnika.
Sporazum o prijateljstvu između Zenice i Zalaegerszega potpisan je 1999. godine.

Fiorenzuola d'Arda

Grad od oko 15,000 stanovnika sa stalnim trendom porasta stanovništva koji uglavnom potiče od snažnih migracionih kretanja. Općina u provinciji Piacenza u sjevernom, razvijenijem dijelu Italije. Saradnja sa Zenicom počinje još u vrijeme agresije kada humanitarna organizacija Fiorenzuola Oltre i Confini pomaže lokalnom stanovništvu, naročito štićenicima Doma za nezbrinutu djecu. Navedene aktivnosti još uvijek traju, a prave se planovi za proširenje saradnje u oblasti turizma i sporta.

Jajce

Općina Jajce se nalazi u zapadnom dijelu Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna (SBK/KSB), u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine (BiH). Općina se prostire na površini od 363 km² i graniči s općinama Travnik, Dobretići i Donji Vakuf, koje pripadaju F BiH, odnosno SBK, i općinama Jezero, Šipovo i Mrkonjić Grad u Republici Srpskoj (RS).
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, općina je imala 45.007 stanovnika.
Prirodna bogatstva koja čine i rijeka Pliva sa svojim jezerima i vodopadom, te bogato kulturno-istorijsko naslijeđe (Stari grad, katakombe, Omer-begova kuća, crkva sv. Marije i toranj sv. Luke, hram Mitrasa... kons.gov.ba/main.php) ukupno 25 nacionalnih spomenika predstavljaju jedinstvenu turističku ponudu Jajca.

Veles

Veles (43.716 stanovnika (po popisu iz 2002)) je grad u središnjem dijelu Republike Makedonije, koji se nalazi na obali rijeke Vardar.
Kroz historiju grad je često mijenjao ime: od Vila Zora, preko Ćupurli do današnjeg Veles. Ovo današnje ime grad je dobio u 7. vijeku sa doseljavanjem Slavena na Balkansko poluostrvo, od slavenske riječi veles koja znači "u šumi" (zbog gustih šuma koje su ga okruživale). U periodu 1945-1991 grad je nosio ime Titov Veles, po Josipu Brozu Titu. Atribut Titov je nestao nezavisnošću Republike Makedonije.
U Velesu su otvoreni: prva škola makedonskog jezika, prva gimnazija, prvo pozorište, prva knjižnica, prvi muzej i prva muzička škola u Republici Makedoniji. Među sačuvanim srednjevjekovnim spomenicima, najpoznatiji je manastir Sv. Dimitrija (14. vijek), a od najvećeg arhitektonskog interesa je crkva Sv. Pantelejmona (19. vijek).
Najveća turistička atrakcija u bližoj okolini Velesa je antički grad Stobi. Osim toga, značajni su i lokaliteti Breza i Pešti, koji obiluju spiljama (sa arheološkim ostacima iz neolitika, ranokršćanske pećine)..