Grad Država Sporazum o prijateljstvu potpisan
Gelsenkirchen Njemačka 1969.
Hunedoara Rumunija 28.08.1974.
Uskudar Istanbul, Turska 1995.
Karsijaka Izmir, Turska 08.02.1995.
Lulea Švedska 01.10.1997.
Zalaegerszeg Mađarska 05.11.1999.
Fiorenzuola d'Arda Italija 02.04.2001.
Veles Makedonija 09.11.2012.
Jajce BiH 20.03.2013.

Gelsenkirchen

Gelsenkirchen je grad njemačke savezne države Sjeverna Rajna-Vestfalija. Nalazi se u sjevernom dijelu Rurske oblasti. Ukupan broj stanovnika je oko 274.926, po podacima od 31. decembra 2002. godine. Prvi dokumentirani podaci u kojima se spominje Gelsenkirchen datiraju iz 1150. godine. Kao malo selo spominje se u 19. stoljeću, kada je cijelu regiju zahvatila Industrijska revolucija. 1840. godine, kada se počelo sa eksploatacijom ugljena u obližnjem rudniku, 6000 stanovnika je živjelo u Gelsenkirchenu. Godine 1900. broj stanovnika je porastao na 138.000.
Početkom 20.stoljeća, Gelsenkirchen je bio najznačajniji industrijski grad po iskopavanju uglja u Europi. Nazivan je "Gradom hiljadu vatri" (Stadt der 1000 Feuer), zbog dimova koji su zamračivali grad. 1928. godine Gelsenkirchen se spojio sa susjednim gradovima - Buerom i Horstom. Grad je od tada nosio ime Gelsenkirchen-Buer. Tako je bilo sve do 1930. godine kada je grad vratio svoj prvobitni naziv - Gelsenkirchen. Tokom nacističke ere Gelsenkirchen je ponovo postao centar proizvodnje uglja i rafinerije nafte, pa je zbog toga često bombardiran od saveznika u Drugom svjetskom ratu. Danas u Gelsenkirchenu nema više ugljenokopa. To je grad koji stalno pokušava promjeniti svoj izgled. U gradu je desetljećima bila najveća nezaposlenost u Njemačkoj. Danas se u gradu nalazi najveća solarna elektrana. U Gelsenkirchen-Scholvenu se nalazi termoelektrana na ugalj sa najvećim dimnjakom u Njemačkoj (čak 302 metra).
U Gelsenkirchenu je smješten bundesligaški nogometni klub Schalke 04. Stadion Schalkea, Veltins-Arena, okarakteriziran je kao najinovativniji stadion sagrađen posljednjih godina. Na njemu je odigrano nekoliko utakmica SP-a u nogometu 2006.
Sporazum o prijateljstvu između Zenice i Gelsenkirchena potpisan je 1969. godine.

Hunedoara

Regija Hunedoara se nalazi u zapadnoj Rumunjskoj u povjesnoj pokrajini Transilvaniji. Glavni grad regije Hunedoara je grad Deva. Regija Hunedoara ima ukupno površinu od 7.063 km ². Regija je podjeljena na sedam municipija, sedam gradova i 55 općina. Reljef čine planine podijeljene sa dolinom rijeke Mureş koja prolazi regijom od istoka prema zapadu. Na sjevernoj strani nalaze se Apuseni Planine, a južnoj strani su planine Karpati. U planinama se od davnina eksploatiraju metali i ugljen . Danas postoji jedan veliki industrijski kompleks u Hunedoaranu u vlasništvu Mittal Steel. Jedno od najvećih energetskih postrojenja se nalazi u Mintiau. Sporazum o prijateljstvu između Zenice i Hunedoare potpisan je 1974. godine.


Uskudar

Uskudar  je velika i gusto naseljena općina Istanbula, koja zauzima površinu od oko 36 km2 i ima oko 530,000 stanovnika. Nalazi se na anadolskom dijelu obale Bosfora. Sporazum o prijateljstvu između Zenice i Uskudara potpisan je 1995. godine.
Video prezentaciju Uskudara možete pogledati ovdje.

Karsijaka

Karsijaka je druga najveća općina turskog grada Izmira. Nalazi se u strogom centru Izmira, a ulaganje u obrazovanje u ovoj općini je najveće u cijeloj Turskoj. Sporazum o prijateljstvu između Zenice i Karsijake potpisan je 1995. godine. U Karsijaki je i sjedište Počasnog konzulata BiH u Turskoj, a funkciju počasnog konzula obavlja gosp. Kemal A. Baysak, potpisnik sporazuma o prijateljstvu sa Zenicom pošto je 1995. godine obavljao dužnost Načelnika Općine Karšijaka.

Lulea

Lulea je grad i središte pokrajine Norrbotten u sjevernoj Švedskoj. Luleå se nalazi na poluotoku Svartöstaden gdje se rijeka Lule spaja sa Botničkim zaljevom, no veća površina grada (2.100 km²) se nalazi na polderima koji su oduzeti od mora. Kako se Luleå spojila s otokom Hertsönom, danas je 7. po broju stanovnika u Švedskoj. Arhipelag Luleå se sastoji od više od 700 otoka koji se protežu sve do granice s Finskom. U Luleu živi oko 70.000 stanovnika. Luka Luleå s preko 7 miliona tona tereta godišnje spada u najprometnije luke u Švedskoj. Većinu tereta čini željezna ruda iz obližnjih LKAB rudnika u mjestima Kiruna i Gällivare/Malmberget. Zimi se transport neometano obavlja zahvaljujući armadi ledolomaca čija je matična luka Luleå. Luleå ima raznoliku privredu koja uključuje tehnološka istraživanja (prvi GSM poziv 1989., VDSL baterijski standard, RDS i DAB radio sistemi, HDTV sistem, GPS za mobilne telefone 2005. i sl.) i obrazovanje (Tehnološki univerzitet), teška industrija (SSAB čeličana, Ferruform, Gestamp), trgovinu i uslužne djelatnosti.
Sporazum o prijateljstvu između Zenice i Lulea potpisan je 1997. godine.
Video prezentaciju Lulea možete pogledati ovdje.

Zalaegerszeg

Zalaegerszeg je grad u pokrajini Zala čije je i središte. Grad Zalaegerszeg se nalazi u zapadnom dijelu Mađarske na rijeci Zali prema kojoj je dobio i ime. U blizini je Slovenija, Austrija i Hrvatska, a od Budimpešte je udaljen oko 220 kilometara. Grad zauzima površinu od oko 100 km2 i u njemu živi oko 62,000 stanovnika.
Sporazum o prijateljstvu između Zenice i Zalaegerszega potpisan je 1999. godine.

Fiorenzuola d'Arda

Grad od oko 15,000 stanovnika sa stalnim trendom porasta stanovništva koji uglavnom potiče od snažnih migracionih kretanja. Općina u provinciji Piacenza u sjevernom, razvijenijem dijelu Italije. Saradnja sa Zenicom počinje još u vrijeme agresije kada humanitarna organizacija Fiorenzuola Oltre i Confini pomaže lokalnom stanovništvu, naročito štićenicima Doma za nezbrinutu djecu. Navedene aktivnosti još uvijek traju, a prave se planovi za proširenje saradnje u oblasti turizma i sporta.

Jajce

Općina Jajce se nalazi u zapadnom dijelu Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna (SBK/KSB), u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine (BiH). Općina se prostire na površini od 363 km² i graniči s općinama Travnik, Dobretići i Donji Vakuf, koje pripadaju F BiH, odnosno SBK, i općinama Jezero, Šipovo i Mrkonjić Grad u Republici Srpskoj (RS).
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, općina je imala 45.007 stanovnika.
Prirodna bogatstva koja čine i rijeka Pliva sa svojim jezerima i vodopadom, te bogato kulturno-istorijsko naslijeđe (Stari grad, katakombe, Omer-begova kuća, crkva sv. Marije i toranj sv. Luke, hram Mitrasa... kons.gov.ba/main.php) ukupno 25 nacionalnih spomenika predstavljaju jedinstvenu turističku ponudu Jajca.

Veles

Veles (43.716 stanovnika (po popisu iz 2002)) je grad u središnjem dijelu Republike Makedonije, koji se nalazi na obali rijeke Vardar.
Kroz historiju grad je često mijenjao ime: od Vila Zora, preko Ćupurli do današnjeg Veles. Ovo današnje ime grad je dobio u 7. vijeku sa doseljavanjem Slavena na Balkansko poluostrvo, od slavenske riječi veles koja znači "u šumi" (zbog gustih šuma koje su ga okruživale). U periodu 1945-1991 grad je nosio ime Titov Veles, po Josipu Brozu Titu. Atribut Titov je nestao nezavisnošću Republike Makedonije.
U Velesu su otvoreni: prva škola makedonskog jezika, prva gimnazija, prvo pozorište, prva knjižnica, prvi muzej i prva muzička škola u Republici Makedoniji. Među sačuvanim srednjevjekovnim spomenicima, najpoznatiji je manastir Sv. Dimitrija (14. vijek), a od najvećeg arhitektonskog interesa je crkva Sv. Pantelejmona (19. vijek).
Najveća turistička atrakcija u bližoj okolini Velesa je antički grad Stobi. Osim toga, značajni su i lokaliteti Breza i Pešti, koji obiluju spiljama (sa arheološkim ostacima iz neolitika, ranokršćanske pećine)..